Pravilnik o pravima

Pravilnik o pravima roditelja djeteta s težim smetnjama u
razvoju na dopust ili na rad s polovicom punog radnog vremena
radi njege djeteta (NN 92/03)
Link na Narodne novine: “Narodne novine”, br. 92/03
MINISTARSTVO RADA I SOCIJALNE SKRBI
1175
Na teme lju članka 66. stavka 6. Zakona o radu (»Narodne novine«, br. 38/95., 54/95., 65/95., 17/01., 82/01.),
ministar rada i socijalne skrbi uz suglasnost ministra zdravstva donosi
PRAVILNIK
O PRAVIMA RODITELJA DJETETA S TEŽIM SMETNJAMA U RAZVOJU NA DOPUST ILI NA RAD S
POLOVICOM PUNOG RADNOG VREMENA RADI NJEGE DJETETA
Članak 1.
Ovim se Pravilnikom propisuju uvjeti i postupak za stjeca nje prava rodite lja djeteta s težim smet njama u razvoju
(djeteta s težim tjelesnim ili mentalnim ošteće njima ili težom psihičkom bolesti) na dopust za nje gu djeteta i prava
na rad s polovicom punog radnog vremena, te način i obračun isplate naknade plaće za korište nje tih prava.
Članak 2.
1. Težim smet njama u razvoju iz članka 1. ovoga Pravilnika smatraju se teža tjelesna ili mentalna ošteće nja ili
teže psihičke bolesti zbog kojih dijete ne može samostalno izvoditi aktivnosti primjerene nje govoj kronološkoj
dobi, već je ovisno o pomoći druge osobe kod:
– oblače nja i svlače nja,
– obav lja nja osnovnih životnih potreba (hra nje nje, kontrola mokre nja i stolice),
– pokreta nja tijela jer to nije moguće ni uz pomoć ortoped skih pomagala,
– hra nje nja putem sonde ili gastrosome,
– samostalnog korište nja lijekova o kojima ovisi održava nje života,
– samostalnog korište nja specijalne dijete koju, s obzirom na dob i na pokret ljivost, moraju pripremati i davati
rodite lji,
– obav lja nja svakodnevnih životnih aktivnosti, zbog promje ne osobnosti u ponaša nju i u reakcijama s
progresivnim ošteće njem u intelektualnom, emocionalnom i socijalnom funkcionira nju.
2. Težinu tjelesnog ili mentalnog ošteće nja ili psihičke bolesti iz stavka 1. ovoga članka utvrđuje se prema
odredbama Pravilnika o sastavu i načinu rada tijela vještače nja u postupku ostvariva nja prava iz socijalne skrbi i
drugih prava po posebnim propisima (»Narodne novine«, br. 64/02.).
3. Nalaz i miš lje nje o težini tjelesnog ili mentalnog ošteće nja ili psihičke bolesti iz stavka 1. ovoga članka daju
tijela vještače nja određena Pravilnikom iz stavka 2. ovoga članka na Obrascu br. 1 i Obrascu br. 2 koji su
sastavni dio ovoga Pravilnika.
Članak 3.
1. Pravo na dopust za nje gu djeteta i pravo na rad s polovicom punog radnog vremena može ostvariti jedan od
rodite lja djeteta s težim smet njama u razvoju koji je u radnom odnosu s punim radnim vremenom pod uvjetom da
drugi rodite lj nije nezaposlen prema propisima o zapoš ljava nju, odnosno rodite lj koji je u radnom odnosu s punim
radnim vremenom, a koji sam živi s djetetom.
2. Izuzetno od stavka 1. ovoga članka jedan od rodite lja može ostvariti jedno od prava iz stavka 1. ovoga članka
ako drugi rodite lj koji je nezaposlen nije u mogućnosti zbog svog psihofizičkog sta nja pružati potrebnu nje gu
djetetu s težim smet njama u razvoju, ako je na odsluže nju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržava nju
kazne zatvora duže od 30 dana.
Članak 4.
1. Ako rodite lj djeteta s težim smet njama u razvoju koji koristi jedno od prava iz članka 3. stavka 1. ovoga
Pravilnika umre, napusti dijete, nije u mogućnosti pružati potrebnu nje gu zbog svog psihofizičkog sta nja, ako je
na odsluže nju vojnog roka ili se nalazi u pritvoru ili na izdržava nju kazne zatvora duže od 30 dana, drugi rodite lj
može koristiti:
– pravo na dopust za nje gu djeteta ako je prema posebnim propisima obvezno osiguran na mirovinsko osiguranje,
– pravo na rad s polovicom punog radnog vremena ako je prema posebnim propisima obvezno osiguran na
mirovinsko osigura nje za puno radno vrijeme.
2. Ako majka djeteta s težim smet njama u razvoju koristi jedno od prava iz članka 3. stavka 1. ovoga Pravilnika,
otac djeteta može pod uvjetima iz stavka 1. podstavka 1. i 2. ovoga članka koristiti jedno od prava dok je majka
na obveznom porodnom dopustu.
Članak 5.
Nemogućnost rodite lja da zbog svog psihofizičkog sta nja pruža potrebnu nje gu djetetu s težim smet njama u
razvoju utvrđuju tijela vještače nja propisana Pravilnikom iz članka 2. ovoga Pravilnika.
Članak 6.
1. Jedno od prava iz članka 3. ovog Pravilnika rodite lj ne može ostvariti dok koristi pravo na rad s polovicom
punog radnog vremena po drugoj osnovi.
2. Jedno od prava iz članka 3. ovoga Pravilnika ne može ostvariti rodite lj djeteta s težim smet njama u razvoju,
odnosno prestaje mu to pravo za vrijeme dok je dijete stalno ili tjedno smješteno u ustanovi socijalne skrbi,
zdravstva ili prosvjete, odnosno ako dijete boravi u ustanovi socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete svakodnevno
duže od osam sati.
3. Izuzetno od stavka 2. ovoga članka rodite lj koji sam živi s djetetom, a koji je obavezan raditi drugu smjenu, ima
pravo na rad s polovicom punog radnog vremena, odnosno ne prestaje mu to pravo, iako dijete boravi u ustanovi
socijalne skrbi, zdravstva ili prosvjete svakodnevno duže od osam sati.
Članak 7.
1. Postupak za ostvariva nje prava iz članka 3. i 4. ovoga Pravilnika pokreće se na zahtjev rodite lja.
2. O zahtjevu iz stavka 1. ovoga članka odlučuje centar za socijalnu skrb nadležan prema prebivalištu, odnosno
boravištu rodite lja (u da lj njem tekstu: centar za socijalnu skrb) rješe njem na teme lju nalaza i miš lje nja iz članka 2.
stavka 3. ovoga Pravilnika.
3. U postupku rješava nja zahtjeva iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb na odgovarajući način
primje njuje odred be članka 136., 140., 141., 143., 144., članaka 146. do 148., te članka 151., 152. i 154. Zakona
o socijalnoj skrbi (»Narodne novine«, br. 73/97., 27/01., 59/01. i 82/01.).
4. O žalbi protiv rješe nja centra za socijalnu skrb iz stavka 2. ovoga članka rješava ministarstvo nadležno za
poslove socijalne skrbi.
5. Konačno rješe nje iz stavka 2. ovoga članka centar za socijalnu skrb dostav lja i poslodavcu kod koje g je rodite lj
u radnom odnosu, odnosno nadležnoj službi mirovinskog osigura nja.
Članak 8.
1. Rodite lj koji koristi dopust za nje gu djeteta ima pravo na naknadu plaće u visini iznosa pet osnovica za
ostvariva nje prava po osnovi socijalne sigurnosti.
2. Naknadu iz stavka 1. ovoga članka rodite lju isplaćuje centar za socijalnu skrb.
Članak 9.
1. Rodite lj koji radi polovicu punog radnog vremena ima pravo na naknadu plaće za preostalo vrijeme do punog
radnog vremena u visini razlike između plaće koju ostvaruje radeći polovicu punog radnog vremena i plaće koju
bi ostvario da radi u punom radnom vremenu.
2. U slučajevima iz članka 4. stavka 1. podstavka 2. rodite lj ima pravo na novčanu naknadu u visini polovice
osnovice na koju je osiguran na mirovinsko osigura nje.
3. Naknadu iz stavka 1. i 2. ovoga članka rodite lju isplaćuje centar za socijalnu skrb na teme lju potvrde
poslodavca o ispla ćenoj plaći, odnosno plaći koja je trebala biti isplaćena rodite lju za rad u polovici punog radnog
vremena ili potvrde nadležne službe mirovinskog osigura nja.
4. Potvrdu iz stavka 3. ovoga članka poslodavac je dužan dostaviti centru za socijalnu skrb svakog mjeseca u
roku od dva dana od dana isplate plaće odnosno najkasnije do 20-tog u mjesecu u slučaju kada plaća nije
isplaćena, a nadležna služba mirovinskog osigura nja u roku od 8 dana od dana kada joj je dostav ljeno rješe nje iz
članka 6. stavka 5. ovoga Pravilnika i u svim slučajevima promjene visine osnovice.
5. Ako rodite lj za vrijeme rada s polovicom punog radnog vremena koristi godiš nji odmor ili je na bolova nju,
pripada mu odgovarajući iznos naknade plaće sukladno stavku 1. i 2. ovoga članka.
Članak 10.
Sredstva za isplatu naknade iz članka 8. stavka 1. i članka 9. stavka 1. osigurava ministarstvo nadležno za
poslove socijalne skrbi.
Članak 11.
1. Rješe nje o prestanku korište nja prava iz članka 3. i 4. ovoga Pravilnika donosi centar za socijalnu skrb u roku
od 15 dana od nastupa okolnosti zbog koje prestaje to pravo.
2. Konačno rješe nje iz stavka 1. ovoga članka centar za socijalnu skrb dostav lja i poslodavcu kod koje g je rodite lj
u radnom odnosu, odnosno nadležnoj službi mirovinskog osigura nja.
Članak 12.
Rodite lj je dužan u roku od 8 dana prijaviti centru za socijalnu skrb svaku promjenu koja utječe na prestanak
prava koje ostvaruje na teme lju ovoga Pravilnika.
Članak 13.
Prava iz članka 3. ovoga Pravilnika pod uvjetima utvrđenim ovim Pravilnikom imaju i osobe iz članka 67. stavka
1. Zakona o radu.
Članak 14.
Postupci ostvariva nja prava započeti prije stupa nja na snagu ovoga Pravilnika dovršit će se po odredbama ovoga
Pravilnika.
Članak 15.
Danom stupa nja na snagu ovog pravilnika prestaje važiti Pravilnik o stjeca nju prava na dopust do sedme godine
djetetova života i na rad s polovicom punog radnog vremena zbog nje ge djeteta s težim smet njama u razvoju
(»Narodne novine«, br. 47/96. i 19/02.).
Članak 16.
Ovaj Pravilnik stupa na snagu osmog dana od dana objave u »Narodnim novinama«.
Klasa: 117-07/03/01
Urbroj: 524-03-03-8
Zagreb, 3. trav nja 2003.
Ministar rada i socijalne skrbi
Davorko Vidović, v. r.
Ministar zdravstva
mr. sc. Andro Vlahušić, dr. med., v. r
Zakon o radu
Prava roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju
Članak 73.
(1) Jedan od roditelja djeteta s težim smetnjama u razvoju (dje teta s težim tjelesnim ili
mentalnim oštećenjem ili težom psihičkom bolesti) ima pravo na dopust za njegu djeteta ili
pravo raditi polovicu punoga radnog vremena do navršene sedme godine djetetova života.
(2) Nakon prestanka korištenja prava iz stavka 1. ovoga članka jedan od roditelja djeteta s
težim smetnjama u razvoju ima pravo raditi polovicu punoga radnog vremena.
(3) Pravo raditi polovicu punoga radnog vremena ima jedan od roditelja punoljetnog
djeteta s težim smetnjama u razvoju, ako je teže tjelesno ili mentalno oštećenje nastalo prije
punoljetnosti djeteta, odnosno do završetka redovnog školovanja.
(4) Roditelj koji koristi prava iz stavka 1. do 3. ovoga članka ima pravo na naknadu plaće
prema posebnim propisima.
(5) Naknada plaće iz stavka 4. ovoga članka isplaćuje se na teret sredstava socijalne skrbi.
(6) Ministar nadležan za socijalnu skrb, uz suglasnost ministra nadležnog za zdravstvo,
pravilnikom će propisati uvjete i postupak za stjecanje prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka te
način obračunavanja i isplate naknade plaće.
(7) Roditelju iz stavka 1. ovoga članka koji radi polovicu rad nog vremena, ne može se
narediti rad noću ni prekovremeni rad, a niti mu se bez njegovog pristanka može promijeniti
mjesto rada.
(8) Nakon prestanka korištenja prava iz stavka 1. i 2. ovoga članka, radnik ima pravo
nastaviti raditi puno radno vrijeme na poslovima na kojima je radio prije korištenja ovoga
prava, a ako je prestala potreba za obavljanje tih poslova, poslodavac mu je dužan ponuditi
sklapanje ugovora o radu za obavljanje drugih odgo varajućih poslova.
Prava posvojitelja, odnosno osobe koja skrbi o djetetu
Članak 74.
(1) Prava utvrđena ovim Zakonom radi zaštite majčinstva i podizanja djece, može koristiti
pod jednakim uvjetima posvojitelj djeteta ili osoba kojoj je na temelju rješenja tijela
nadležnog za poslove socijalne skrbi, dijete povjereno na čuvanje i odgoj.
(2) Ako je dijete starije od dobi predviđene ovim Zakonom, za korištenje prava iz stavka
1. ovoga članka, jedan od posvojitelja djeteta mlađeg od dvanaest godina ima pravo na
posvojiteljski dopust od 270 dana neprekidno, od dana posvojenja, pod uvjetom da supružnik
posvojitelja nije roditelj djeteta.
(3) Osoba iz stavka 1. ovoga članka ima pravo na rodiljni ili posvojiteljski dopust u
ukupnom trajanju od najmanje 270 dana.
(4) Za vrijeme korištenja posvojiteljskoga dopusta, posvojitelj ima pravo na naknadu
plaće, prema posebnim propisima
Zabrana otkaza
Članak 77.
(1) Za vrijeme trudnoće, korištenja rodiljnoga dopusta, koriš te nja prava na rad u
skraćenom radnom vremenu roditelja, odnosno posvojitelja, korištenja posvojiteljskoga
dopusta i dopusta za njegu djeteta s težim smetnjama u razvoju te petnaest dana nakon
prestanka trudnoće, odnosno prestanka korištenja tih prava, poslodavac ne može otkazati
trudnici, odnosno osobi koja se koristi nekim od spomenutih prava.
(2) Otkaz je ništav ako je na dan davanja otkaza poslodavcu bilo poznato postojanje
okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ili ako radnik u roku od petnaest dana od dostave otkaza
obavijesti poslodavca o postojanju okolnosti iz stavka 1. ovoga članka te o tome pridonese
odgovarajuću potvrdu ovlaštenog liječnika ili drugoga ovlaštenog tijela.
(3) Okolnosti iz stavka 1. ovoga članka ne sprječavaju prestanak ugovora o radu
sklopljenog na određeno vrijeme, istekom vremena na koje je sklopljen taj ugovor.
Osobna invalidnina te pomoć i njega u kući
Osnovica za ostvarivanje prava na pomoć za uzdržavanje i druga prava po osnovi socijalne skrbi,
utvrđena je u iznosu od 400,00 kuna odlukom Vlade Republike Hrvatske (NN 21/01).
Osobna invalidnina
Pravo na osobnu invalidninu ima teže tjelesno ili mentalno oštećena osoba, odnosno osoba s težim
trajnim promjenama u zdravstvenom stanju, ako je takvo oštećenje ili bolest nastala prije navršene 18.
godine života i ako osobnu invalidninu ne ostvaruje po drugoj osnovi.
Osobna invalidnina iznosi mjesečno 250% osnovice (1.000,00 kn).
Ako korisnik invalidnine ostvaruje prihod po bilo kojoj drugoj osnovi, osobna invalidnina utvrđuje se kao
razlika između iznosa invalidnine (1.000,00 kn) i prosječnog prihoda ostvarenog u prethodna tri mjeseca
prije podnošenja zahtjeva.
U navedene prihode po drugoj osnovi ne uračunava se pomoć za uzdržavanje, kao ni iznos koji osoba
ostvaruje na temelju propisa o obiteljskim odnosima od zakonskog obveznika uzdržavanja (alimentacija),
te obiteljska mirovina
Korisnik koji ostvaruje pravo na osobnu invalidninu ne može istodobno ostvariti pravo na doplatak za
pomoć i njegu.
Ako roditelji osobe koja ostvaruje pravo na osobnu invalidninu koriste: rodiljni dopust, dopust do sedme
godine djetetova života po posebnim propisima, pravo na rad s polovicom punog radnog vremena radi
njege teže tjelesno ili mentalno oštećenoga djeteta, a dijete dnevno boravi u predškolskoj, školskoj ili
zdravstvenoj ustanovi ili domu socijalne skrbi, osobna se invalidnina isplaćuje u iznosu od 125% od
osnovice (500,00 kn).
Ako ta osoba koristi stalni ili tjedni smještaj izvan vlastite obitelji, ne može ostvariti pravo na osobnu
invalidninu.
Pomoć i njega u kući
Pomoć i njega u kući mogu se odobriti osobi kojoj je zbog tjelesnog ili mentalnog oštećenja ili trajnih
promjena u zdravstvenom stanju te starosti, prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe:
 koja nema mogućnosti da joj pomoć i njegu osiguraju roditelj, bračni drug ili djeca,
 koja nema mogućnosti da pomoć i njegu osigura na temelju ugovora o doživotnom uzdržavanju,
 ako prihod po članu obitelji ne prelazi iznos od 300% od osnovice (1.200,00 kn)
 ako joj je na području njenog prebivališta, pod uvjetima i na način propisan ovim Zakonom,
moguće osigurati takvu pomoć.
Pomoć i njega u kući, pod navedenim uvjetima, odobrit će se i osobi kojoj je zbog privremenih promjena
u zdravstvenom stanju ili tjelesnog oštećenja, prijeko potrebna pomoć i njega druge osobe.
Pomoć i njega u kući može obuhvatiti:
 organiziranje prehrane (nabava i dostava gotovih obroka u kuću, odnosno nabava živežnih
namirnica, pomoć u pripremanju obroka, pranje posuđa i dr.),
 obavljanje kućnih poslova (pospremanje stana, donošenje vode, ogrjeva i slično, organiziranje
pranja i glačanja rublja, nabava lijekova i drugih potrepština),
 održavanje osobne higijene (pomoć u odijevanju i svlačenju, u kupanju i obavljanju drugih
higijenskih potreba),
 zadovoljavanje drugih svakodnevnih potreba.
Pravo na pomoć i njegu u kući nema dijete čiji roditelj koristi pravo na skraćeno radno vrijeme za njegu
tog djeteta, a dijete je na poludnevnom ili cjelodnevnom boravku u predškolskoj, školskoj ili zdravstvenoj
ustanovi ili domu socijalne skrbi.
Pravo na pomoć i njegu u kući također nema i dijete čiji roditelj koristi rodiljni dopust ili dopust do sedme
godine života djeteta radi njege teže tjelesno ili mentalno oštećenog djeteta.